Zaključci, preporuke i reference

Razvoj preduzetničke infrastrukture predstavlja jedan od značajnijih delova i podsticaja za razvoj preduzetništva i nephodan je za dalje ubrzanje ukupnog ekonomskog razvoja. Kreiranje pozitivnog poslovnog okruženja koje stimulira osnivanje i rast malih i srednjih preduzeća je od ključnog značaja.

Istraživanjem i radom na terenu došlo se do zaključka da u svim sektorima postoji nedovoljno poznavanje teme, odnosno mogućnosti koje može pružiti razvoj preduzetničke infrastrukture, te analiza nije dala konkretne rezultate, ali je do određene mere prikazala njeno stanje.

Promovisanje ideje umrežavanja i povezivanja svih aktera u regionu jedan je od bitnijih segmenata razvoja preduzetničke infrastrukture u istočnoj Srbiji. Potrebno je uspostaviti blisku saradnju između svih elemenata poslovne infrastrukture, javnog i privatnog sektora kao i razvojnih agencija, privrednih komora i ostalih relevantnih institucija kako bi se harmonizovale delatnosti i razmenile neophodne informacije.

Zapaža se spremnost JLS da se aktivno uključi u razvoj preduzetničke infrastrukture na lokalnom i regionalnom nivou, ali još uvek postoji nedostatak razvijenosti unutrašnjih kapaciteta u opštinama za podsticanje ovakvog razvoja i pružanje dalje podrške ekonomskom razvoju. Opštine shvataju značaj svoje uloge u razvoju preduzetničke infrastrukture u regionu istočne Srbije, ali ne poseduju dovoljno znanja, tačnije identifikovano je nedovoljno poznavanje teme i mogućnosti razvoja preduzetničke infrastrukture u regionu.

U opštinama ne postoji mehanizam podrške preduzetnicima, ne postoje edukacije i obuke za preduzetnike, a preduzetnici nemaju učešće u radu organa JLS i nisu uključeni u proces donošenja odluka bitnih za razvoj preduzetništva. Kroz projekte ili subvencije iz budžeta JLS u istočnoj Srbiji povremeno podržavaju preduzetništvo i to u vidu subvencija za dodatno zapošljavanje radnika ili nabavku opreme. Samo 2 JLS poseduje bazu privrednika na svojoj teritoriji i to preuzete od Agencije za privredne registre ili manje baze u kojima su firme sa kojima JLS redovno sarađuje.

Sa druge strane privreda iskazuje potrebu za dodatnim povezivanjem, opremom i stručnom radnom snagom. Iskazuju potrebe za dodatnom podrškom u poslovanju i specifičnim uslugama, ali i boljom komunikacijom sa JLS.  MSP sektor je određenim delom koristio usluge finansijske i nefinansijske podrške, ali nema jasnu percepciju o tome koje su im usluge dostupne, kao ni ko su pružaoci ovih usluga.

Potrebe preduzetnika zavise od vrste posla i menjaju se tokom vremena. Međutim posebno u zemljama u razvoju, razvija se dosta preduzetničkih biznisa gde nema svako šansu da bude podržan. Raširen problem nezaposlenosti i siromaštvo zahtevaju stimulisanje preduzetnika i dodatne aktivnosti lokalnih vlasti i institucija.

Šire gledano, razvoj preduzetničke infrastrukture pomaže razvijanje jake baze i razvoj sektora MSPP u smeru povećanja zaposlenosti, razvoja proizvodnje i pružanja kvalitetnijih i konkurentnijih usluga.

 

Na osnovu navedenih zaključaka definisane su sledeće preporuke:

  1. Neophodno je sprovesti analize potreba i modela saradnji pojedinačnih sektora u MSP, a sve u cilju maksimiziranja njihovih kapaciteta i stavljanje tih kapaciteta u funkciju razvoja. Najveći potencijal u toku sprovođenja analize pokazali su sektori prehrambene i metalske industrije, pa na osnovu toga preporuka je dodatno ispitivanje potreba ova dva sektora kao jednih od ključnih sektora za razvoj preduzetničke infrastrukture u istočnoj Srbiji.
  2. Cilj razvoja preduzetničke infrastrukture ne treba biti kreiranje jeftinih radnih mesta, već specijalizovanih, koja mogu obezbediti visok kvalitet proizvodnje, konkurentne proizvode i pružanje kvalitetnih usluga. U tom smislu treba unaprediti saradnju opština i institucija za podršku biznisu sa obrazovnim institucijama.
  3. Edukacija, stručni i naučni pristup u oblasti razvoja preduzetničke infrastrukture u istočnoj Srbiji je neophodna, s obzirom da lokalni akteri još uvek nedovoljno prepoznaju sebe kao inicijatora i kreatora lokalnog, ali i regionalnog ekonomskog razvoja.
  4. Opštine bi trebale jačati sopstvene kapacitete u cilju pružanja bolje nefinansijske podrške MSP. Takođe, poseban akcenat staviti na jačanje LER kancelarija kroz jačanje kapaciteta i jasnije pozicioniranje unutar lokalne samouprave i unapređenje rada LER kancelarija
  5. Trenutno dostupni izvori finansiranja mogu pomoći u razvoju projektnih ideja i ideja za razvoj preduzetničke infrastrukture, pa se preporučuje uključivanje informacija o svim dostupnim izvorima finansiranja prilikom planiranja i formiranja lokalnih strateških dokumenata i razvoja projektnih ideja, a zajedno sa tim i izgradnja kapaciteta na lokalnim nivoima za buduće korišćenje fondova Evropske Unije.
  6. Aktivnija uloga RARIS-a u inicijaciji i identifikaciji projekata povezanih sa razvojem preduzetničke infrastrukture
  7. Podrška jačanju udruživanja preduzetnika i njihovog povezivanja

  

 

Reference

  1. Dragiša Mijačić, Analiza stanja poslovne infrastrukture u Republici Srbiji, Nacionalna agencija za regionalni razvoj, 2011.
  2. Regionalna razvojna strategija Timočke krajine za period 2011-2018. god.
  3. Strategija lokalnog ekonomskog razvoja Grada Zaječara za period 2015-2020. god.
  4. Strategija lokalnog održivog razvoja opštine Bor za period 2011-2021. god.
  5. Strategija održivog razvoja opštine Negotin za period 2012-2021. god.
  6. Regionalna agencija za razvoj istočne Srbije, Preporuke za standardizaciju ne-finansijskih poslovnih usluga, septembar 2012. god.

AKREDITACIJE

Kontakt

Trg oslobođenja bb
19000 Zaječar

tel/fax. +381 (0)19 426 376
tel/fax. +381 (0)19 426 377

web. www.raris.org

RADNO VREME: 08-16h
Subotom i nedeljom ne radimo.

Pratite nas na

Gde se nalazimo