Gap-analiza nudi pregled stanja u sektoru metalske industrije pri čemu poredimo aktuelno stanje sa poželjnim mogućnostima koje se pružaju na tržištu. Gap-analiza (kako se obično naziva prema engleskoj riječi „gap“: jaz, procep, razlika, odstupanje) jeste alat poslovne analize koji podrazumeva definisanje razlike između aktuelnog i željenog stanja, te načina funkcionisanja branše.
Projekcija budućeg poželjnog stanja metalskog sektora istočne Srbije:
TRŽIŠTE
- Proaktivan pristup tržištu i nastup na tržištu zasnovan na sistematičnom i kontinuiranom praćenju tržišta i tehnologija i predviđanju kakve proizvode i komponente treba razvijati u budućnosti.
PROIZVODNJA
- Povećana proizvodnja gotovih proizvoda, gde se postojeći proizvodi kontinuirano razvijaju i pojavljuju se novi, u skladu sa potrebama i promenama na tržištu i u tehnologiji.
- Proizvodnja je zasnovana na fleksibilnosti u reagovanju na promene na tržištu, uz primenu novih tehnologija.
RESURSI
- Značajno povećan broj obrazovanog kadra važnog za tržište i inženjersko-tehničkog osoblja koje je po svim karakteristikama ravnopravno sa evropskom konkurencijom.
- Većina firmi ostvarila usaglašenost proizvoda sa evropskim standardima.
- Firme finansiraju investicije pod povoljnim uslovima.
INSTITUCIJE – Infrastruktura
- Obrazovne i institucije za obuku obezbeđuju više obrazovanih i obučenih ljudi za potrebe privrede.
- Tehnološke institucije obezbeđuju podršku firmama u korišćenju novih tehnologija i ispunjavanju standarda.
- Finansijske razvojne institucije obezbeđuju izvore finansiranja pod povoljnim uslovima, jednakim za sve.
Iz dosadašnje analize postojećeg stanja i projekcija poželjnog budućeg stanja, proizilazi da su najvažniji jazovi koje bi trebalo premostiti između ove dve pozicije sledeći:
- tržište – nedostatak ljudi i kapaciteta za uspešno širenje na postojećim i osvajanje novih tržišta;
- stručno-tehnički ljudski resursi – nedostatak inženjera, tehničara i stručne radne snage;
- ključni procesi – nedostatak u razvoju, projektovanju i primeni savremenih proizvodnih i poslovnih procesa i modela, te zaostajanje u tehničko-tehnološkoj opremljenosti;